stanovništvo

U Pregradi je 1991 g. bilo 7391 a 2001 g. 7165 stanovnika

proslave

Dan grada na Bijelu nedjelju

Proštenje za Veliku Gospu u župnoj crkvi u Pregradi

sport

NK ‘Pregrada’

ŽNK ‘Pregada-Kunateks’

Sportsko ribolovno društvo ‘Gorica’ Pregrada

HPD ‘Kunagora’

škole

Osnovna škola ‘Janko Leskovar’ Dragutina Kunovića 8 tel: 376-114

Osnovna škola ‘Janko Leskovar’ područna škola Benkovo tel: 376-500

Osnovna škola ‘Janko Leskovar’ područna škola Gorjakovo tel: 320-223

Osnovna škola ‘Janko Leskovar’ područna škola Kostel tel: 347-363

Osnovna škola ‘Janko Leskovar’ područna škola Sopot tel: 376-311

Osnovna škola ‘Janko Leskovar’ područna škola Stipernica tel: 377-012

Srednja škola Pregrada trg Gospe Kunagorske 3 tel:  377-448

naselja

Naselja: Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin, Cigrovec, Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, Gornja Plemenšćina, Klenice, Kostel, Kostelsko, Mala Gora, Marinec, Martiška Ves, Pavlovec Pregradski, Pregrada, Sopot, Stipernica, Svetojurski Vrh, Valentinovo, Velika Gora, Vinagora, Vrhi Vinagorski, Višnjevac, Vojsak, Vrhi Pregradski

o Pregradi

Ime Pregrada prvi put se spominje 1334. godine u Statutima zagrebačkog Kaptola, koje je sastavio arhiđakon Ivan, a iste godine 9. kolovoza proglasio ih je Ladislav Kobol. Da je župa starija od tog datuma govori nam i činjenica da je Pregrada, ne bez razloga u popisu župa naglašena kao prva u arhiđakonatu Zagorje. Opis pregradske župne crkve postoji u Kanonskim vizitacijama iz 1639. godine.

Pregradski je kraj pripadao kostelskom vlastelinstvu. Na sjevernim obroncima Kuna-gore još danas se naziru ostaci srednjovjekovne utvrde Kostel.

Prvi pisani podaci za Kostel nalaze se također u Statutima gdje se spominje župa Sv. Emerika u Kostelu. Međutim povijest vlastelinstva Kostel može se pratiti od dolaska grofova Celjskih, koji 1398. godine dobivaju od kralja Sigismunda, uz ostale posjede u Hrvatskom zagorju i vlastelinstvo Kostel. Nakon smrti posljednjeg Celjskog 1456. godine Kostel dolazi u vlasništvo Ivana Vitovca. Kako su njegovi potomci prešli na stranu njemačkog cara Maksimilijana, tadašnji im hrv.-ug. vladar Matija Korvin oduzima sve posjede u Zagorju te ih daruje svome sinu Ivanišu Korvinu. Korvin dovodi neke ugarske loze u Zagorje te tako uvodi Ratkaje u posjed Velikog Tabora. Uskoro Kostel ponovno mjenja vlasnika, Ivaniševa udovica Beatrice Frankopan udaje se za kneza Jurja Brandenburškog koji je kratko vrijeme bio vlasnik Kostela. Zbog svoje rastrošnosti knez je morao prodati vlastelinstvo pa ga 1523. godine kupuje jajački ban Petar Kegević za 13.000 forinti.

Hrvatska plemenitaška obitelj  Keglević od Bužima morala je pred turskom najezdom napustiti svoje posjede u Bosni u okolici Bihaća, da bi konačno našla svoje stalno prebivalište u Hrvatskom zagorju. Za Tomu (najvjerovatnije Petra)  Keglevića vezana je zanimljiva priča o tome kako je naoružavao svoje podanike i sa svojom družinom postao strah i trepet štajerskih i njemačkih trgovaca koji su dolazili u ove krajeve. Zbog toga je bio pozvan caru na kraljevsko saslušanje u Laxenburg kraj Beča. Keglević je došao tamo sa svojom do zuba naoružanom družinom pa ga se i sam car prestrašio te ga nije ukorio već ga je otpustio uz riječi "neka se popravi".

Kako se mijenja način života, napuštaju se nepristupačni gradovi, burgovi, a u nizinskim dijelovima grade se novi dvorci, prilagođeni novom načinu življenja. Stoga krajem 17. stoljeća Keglevići napuštaju utvrdu Kastel, sele se u dolinu Pregrade gdje su sagradili dvorac Goricu i tu borave do kraja 19. stoljeća kada zadnji Keglević prodaje imanje Antunu Kaučiću. U dolini Pregrade nastaju i drugi objekti profinjene arhitekture – dvor Dubrava i dvorac Bežanec koji već nosi oznake barokno-klasicističkog vremena. Polovicom 19. stoljeća dobro Bežanec kopio je austrijski poslanik u Carigradu barun Franjo Ottenfels Gschwind. U 18. stoljeću na Vinagori se gradi i proštenjarska, hodočasnička crkva Sv. Marije od Pohoda posvećana od Adama Ratkaja biskupa senjskog. Početkom 19. stoljeća Župnik J. K. Tušan prihvatio se velebnog zadatka, da sa svojim župljanima izgradi novu crkvu. U povijesno-kulturnom ambijentu hrvatskog puka svoje privilegirano mjesto zauzimala je pobožnost prema Bl. Dj. Mariji, a sa župnom crkvom u Pregradi u 19. stoljeću štovanje Majci Božjoj izraženo je oblicima upravo veličanstvene arhitekture.

Nova crkva građena je od 1803. do 1818. godine te je u stilskom pogledu ranoklasicistička građevina. Duga je 38 m , a široka 19 m.

Njena lađa nadsvođena je 17 m visokim svodom koji se izdiže iz četiri masivna stupa raščlanjena pilastrima, završenim bogato razlistanim profiltriranim kapitelima. To je najveća crkva u Hrvatsku zagorju, pa je zatonarod naziva "zagorskom katedralom". Taj naziv ima i dublju znakovitost jer je crkva u Pregradi preuzela i neke dijelove inventara visoke umjetničke  vrijednosti iz zagrebačke katedrale. To je ponajprije impozantna oltarana pala glavnog oltara s prikazom Uznesenja Marijina. Tu sliku koju ubrajamo među najveće oltarne slike u Hrvatskoj (11,50 x 4,40 m) naručio je zagrebački biskup Alagović od bečkog slikara J. Zeiglera 1833. godine kod F. Focha, poznatog orguljara iz Pečuha. Pregradske orgulje nose zvuk glazbenog klasicizma, a 40 registara im daje "katedralnu snagu". Tijekom 19. stoljeća Pregrada se počela razvijati u urbani centar, postala je središte kotara (1857. godine) te se od tada izgrađuje više javnih objekata (općine, kotara, pošte, suda), a razvijaju se i trgovine i zanatstvo. Krajem 19. stoljeća dolazi u Pregradu obitelj Thierry poznati ljekarnici koji su ovdje sagradili zgradu Ljekarne i radionicu za proizvodnju ljekova. Thierryev balzam iz Pregrade prodavao se diljem Europe. Raznovrstni proizvodi o kojima nam danas svjedoče samo dokumenti i ostavština Thierryevih govori o vrlo živoj i plodonosnoj ljekarničkoj praksi u vrijeme kada su tek započeli ozbiljniji koraci na području farmacije.

Pregrada dobiva prvu školsku zgradu 1842. godine, a već 1909. godine izvršeno je preseljenje u novu školsku zgradu. U okoliciPregrade počela se razvijati industrija koja je ubrzala formiranje Pregrade kao gradskog centra.

U novije doba Pregrada je bila općinsko središte u sklopu Varaždinske županije. Između dva svjetska rata bila je kotarsko središte. Poslije drugog svjetskog rata zadržava status kotara pokrivajući područje općine Pregrada, Krapinske Toplice, Vinagora, Desinić i Hum na Sutli. Ukidanjem kotara 1955. godine zadržava status općine do 1962. godine kada je pripojena krapinskoj općini i u tom periodu zadržala je poseban značaj (npr. imala je općinski sud ) iz koje se izdvojila 1978. godine.

Do 1993. godine općina Pregrada pokriva podrjučje mjesnih zajednica Desinić, Hum na Sutli, Pregrada i Vinagora.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina, koji je donio Zastupnički dom Sabora RH u siječnju 1997. godine Pregrada je dobila status Grada kao jedinica lokalne samouprave.

Grad Pregrada smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, a graniči s općinama Hum na Sutli, Đurmanec, Petrovsko Krapina, Desinić, Tuhelj i Krapinske Toplice. Grad ima površinu 67 km˛, a prema zadnjem popisu stanovništva 1991. godine ima 7391 stanovnika, koji žive u 2190 domaćinstava. Reljef grada je izrazito visok u dijelu grada kojim dominira Kuna-gora (520n/m), odnosno brežuljkast i niskobrdovit u ostalom dijelu grada. Između brežuljka smjestile su se doline uz potoke Kosteljinu, Sopotnicu, Erpenjšicu, Vinski potok. Ovakav izgled reljefa odrazio se i na razvoj većih naselja, koja su smještena u dolinama, gdje prolaze i glavni prometni pravci koji povezuju područje Grada Pregrade sa susjednim općinama i dalje. Naselje Pregrada, koje je i gradsko središte, smjestilo se u podnožju Kuna-gore, gdje se sijeku glavni prometni pravci. S obzirom na klimatske uvjete područje Grada prikladno je za razvoj turizma, osobito seoskog, vinogradarstva (osim uz Vinsku cestu u Plemenšćini, poznato je vinorodno područje Gora i Vinogora), voćarstva, ratarstva i uzgoja stoke.

U razdoblju između dva svjetska rata Pregrada je bila prema broju stanovnika najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to vrijeme imala je i svjetski poznatu tvornicu lijekova Thierry. Bila je na nekoć važnom prometnom pravcu Zagreb – Beč. Pregrada je danas jako obrtničko središte uz uspješno gospodarstvo: "EMKU", modnu konfekciju, "OKIROTO", "NISKOGRADNJU" i mnoga druga privatna poduzeća. Prostorne i prirodne pretpostavke omogućuju daljnji gospodarski razvoj Pregrade u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, posebice u turizmu. Pregrada ima prvu vinsku cestu u Hrvatskoj, planinarski dom na Kuna-gori, elitni turizam u dvorcu "Bežanec", veličanstvene sakralne objekte. Na gospodarstvo se nadovezuje velika paleta raznovrstnih događaja i udruga. Od "Branja grojzdja" do Društva za poljepšanje Pregrade kulturi se u Pregradi pridaje velika pozornost što je dokazano osnivanjem i radom Pregradskog kulturnog središta. No najvažnije za razvoj Pregrade je infrastruktura: ceste, vodoopskrba, telefonija, elektroprivreda, plinofikacija, vodozaštita, komunalno i prostorno uređenje, pa će se u tom smjeru morati planski rješavati uvjete za razvoj gospodarstva i zadovoljavajućeg standarda života pojedinca.

Jedinica lokalne samouprave u suradnji sa Županijom putem kreditiranja proizvodnih programa potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, turizma, uslužnih djelatnosti područja su na kojima će se temeljiti daljnji gospodarski i društveni razvoj Grada.

Odgoj i obrazovanje mladih, počevši od predškolskog odgoja kao preduvjet razvoja i napretka jedne sredine stalna je briga Grada.

U Gradu Pregradi poduzete su aktivnosti za osnivanje Srednje škole te je u jesen školske godine 1997./98. u preuređenim prostorijama stare osnovne škole počela s radom Srednja škola u Pregradi, kao samostalna ustanova. Istovremeno započelo se u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa s radnjama na izgradnji nove Srednje škole. Nova građevina dječjeg vrtića izgrađena sredstvima iz proračuna Grada u kojoj je snješteno oko stotinu djece predškolske dobi zadovoljava potrebe roditelja za smještaj djece u predškolsku ustanovu.

važnije institucije

Zdravstvena ambulanta A. Cesarca 1 tel: 376-160

Autobusni kolodvor Ljudevita Gaja 34 tel: 376-32

Zagrebačka banka S. Radića 14 tel: 377-302

Mnjenjačnica ‘Trgo Kuna’ S. Radića 2 tel: 376-308

Benzinska postaja ‘Kunapetrol’ J. Leskovara 3 tel: 376-161

DVD Pregrada sa ispostavama Vinagora, Stopernica i Benkovo

Ljekarna Pregrada S. Radića 19 tel: 376-150

Ljekarna Vodolšak A. Cesarca 2 tel: 377-400

Biljna Ljekarna ‘Flora’ D. Kunovića 16 tel: 377-077

Poljoprivredne ljekarne ‘Plod’ S. Radića 19 tel: 376-252

‘Pregračanka’ S. Radića 12 tel: 276-129

MATIČNI UREDI

Pregrada J.K. Tuškana 2 tel: 376-002

Vinagora Vinagora 13 tel: 343-127

Policijska postaja J. Leskovara 5

Porezna uprava J.K. Tuškana 2 tel: 376-055

Poštanski ured ‘Pregrada’ S. Radića 17 tel: 376-140

Poštanski ured ‘Vinagora’ tel: 341-031

Javni bilježnik Irma Pavelić Kostelgradska 9 tel: 376-415

Odvjetnik Velimir Leskovar trg Gospe Kunagorske 15 tel: 376-151

Odvjetnik Krešimir Pavelić Kostelgradska 9/1 tel: 376-415

Općinsku sud Kostelgradska 1 tel: 376-020

Prekršajni sud Pod Lenartom 1 tel: 376-136

Turištička zajednica trg Gospe Kunagorske 3 tel: 377-050

Veterinarska ambulanta S. Radića 35 tel: 376-005

FINA S. Radića 32 tel: 376-168

Zavod za zapošljavanje Kostelgradska 8 tel: 376-138

Stomatolog Perkušić dr. Branka A. Cesareca 8 tel: 376-067

[hosting] [design] [hardware] [software]

Ó Stranice su u potpunom vlasništvu zagorje on line, kopiranje stranica ili dijela istih podliježe povrijedi autorskih prava, Krapina 2004 g.